Tragom vijesti o ekološkom incidentu na rječici Pazinčici, koje su krajem svibnja i početkom lipnja počeli objavljivati članovi Građanske inicijative “Naš potok” iz Pazina (a zatim i rijetki mediji) te na temelju informacija o onečišćenju Pazinske jame koje smo saznali od instruktora speleologije Hrvatskog speleološkog saveza Mladena Jekića, ekipa Stručnog povjerenstva za zaštitu krša i speleoloških objekata Hrvatskog speleološkog saveza obavila je 13. 6. 2018. terenski obilazak Pazinčice, jaruge Šaltarije i Pazinske jame. Cilj obilaska bilo je evidentiranje stanja, fotografiranje, kartiranje, uzorkovanje vode i sedimenta te mjerenje osnovnih fizikalno-kemijskih parametara na odabranim lokacijama.
Do ovog incidenta dovelo je pucanje cijevi ispod odlagališta Lakota kojom se odvodnjavaju oborinske vode i bujični tok Drazej. Na odlagalištu se odlaže kamena prašina iz pogona Pilane tvrtke Kamen d.d. Pazin koja nastaje obradom kamena. Uslijed pucanja cijevi došlo je do urušavanja materijala koji je voda isprala u Pazinčicu. Miješanjem kamene prašine s vodom nastao je bijeli mulj koji je zabijelio i zamutio vodu u rječici i ponoru, taložio se po postojećim sedimentima i obalama te izazvao štetu na fauni. Smanjenjem protoka i snižavanjem vodostaja ostaci nataloženog mulja bili su vidljivi u koritu, na obalama i vegetaciji. S obzirom na učestale kiše sredinom lipnja nova voda isprala je dio mulja, dok su stanje u jami vlastitim snagama i sredstvima morali sanirati speleolozi. U jami su naslage mulja bile vidljive u bočnim kanalima gdje njegova debljina iznosi nekoliko centimetara. Osim ovog lokaliteta problematičan je i povremeni pritok Šaltarija u koji se ispuštaju vode iz pročistača grada Pazina, ali i kanalizacija industrijske zone Pazinka 1 (Dagostin 2017, Anonimus 2017). S obzirom na podatke iznesene u navedenim člancima, izvora potencijalnih problema je više. Prizor niti mirisi na obiđenim lokacijama uz ispust i nizvodno nisu nimalo lijepi i to je ozbiljan problem. Prema dostupnim izvorima i priopćenjima na ove se probleme upozorava već godinama, no učinkovitog rješenja do sada nema. Stanje je prije izgradnje pročistaća na lokaciji tvornice Pazinka bilo još gore jer su u ponor ispuštane sve otpadne vode naselja i industrije Pazina.
Problem onečišćenja Pazinčice i Pazinske jame je višestruk i stavlja pod znak pitanja učinkovitost zaštite ovog fenomena, učinkovitost sustava ekološke mreže Natura 2000, ali i (ono što posebno brine) odnos nadležnih institucija prema zaštiti prirode. Naime, dio doline Pazinčice nizvodno od odlagališta u duljini od oko 2 km dio je ekološke mreže Natura 2000 – HR2001386 Pazinski potok, područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove (POVS). Osim toga, dio kanjona ispred ponora i sama Pazinska jama zaštićeno je područje i to u kategoriji “značajni krajobraz”. Prema rješenju o proglašenju iz 1964. godine i kartografskom prikazu na Bioportalu (http://www.bioportal.hr/gis/) zona pod zakonskom zaštitom obuhvaća dva prirodna fenomena:
a) kanjon Pazinskog potoka od ušća jaruge Šaltarija do ponora i
b) Pazinski ponor u užem, speleološkom smislu.
Kamenu prašinu (tvrtka Kamen d.d. Pazin obrađuje kamen iz svojih kamenoloma) možemo smatrati inertnim otpadom (uz pretpostavku da nema primjesa koje su rezultat strojne i drugih vrsta obrade te da se na odlagalištu ne odlažu i druge vrste otpada). Međutim mulj koji nastaje miješanjem s vodom i ulazi u vodotok nije prirodni sediment i kao takav mijenja prirodno stanje okoliša, posebno vodenog ekosustava Pazinčice i podzemnog ekosustava Pazinske jame. Kao gusta masa ugrožava vodenu faunu površinskog i podzemnog dijela Pazinčice. Spomenuto područje ekološke mreže je uspostavljeno radi zaštite staništa pužića uskoušćanog zvrčića. Tijekom obilaska jame u podzemlju smo vidjeli i primjerak lombardijske smeđe žabe koju nismo očekivali budući da se radi o vrsti vezanoj za vlažna šumska staništa. Ona dakle nije tipični stanovnik jame i Pazinčice, ali kolega M. Jekić nam je potvrdio da se primjerci stalno mogu naći u jami i koritu Pazinčice. Ta se vrsta smatra jednim od najugroženijih vodozemaca u Hrvatskoj (Jelić 2010), ali i u Europi pa je Pazinčica s jamom očito još jedno od staništa koje zaslužuje posebnu pažnju. Iz ranije provedenih speleoloških i hidrogeoloških istraživanja, provedenih nakon teškog incidenta onečišćenja Pazinčice i jame mazutom 1997. godine (Kuhta i Stroj 2010, Kuhta 2011, Ožanić i dr. 1997), poznato je da se voda iz Pazinske jame drenira prema izvorima na desnoj obali rijeke Raše te je dokazana veza s izvorom Rakonek koji je uključen u vodoopskrbni sustav Pule. To je još jedan razlog za učinkovitiju zaštitu Pazinčice i Pazinskog ponora.
Budući da je Pazinska jama speleološki objekt za turističke posjete ova onečišćenja predstavljaju i estetsku ugrozu. S obzirom na povremeno ispuštanje onečišćene vode Šaltarijom to je i zdravstveni problem koji ugrožava speleologe i njihove goste. S pravom se može postaviti pitanje o troškovima čišćenja jame koje su tik prije našeg posjeta poduzeli speleolozi te pitanje ugrožavanja njihove turističke djelatnosti koju provode temeljem koncesijskog odobrenja.
Prema informacijama s Facebook stranice “Naš potok” o incidentu su obaviještene službe grada Pazina, JU Natura Histrica, Hrvatske vode i nadležne inspekcije. Čudna je činjenica da do našeg posjeta nitko od nadležnih nije posjetio jamu niti je kontaktirao speleologe koji su stalno u Pazinskoj jami, godinama upozoravaju na problem i predstavljaju nezamjenjive partnere u očuvanju ovog svjetski značajnog lokaliteta.
Povjerenstvo Hrvatskog speleološkog saveza će pratiti situaciju i po potrebi od nadležne JU i Ministarstva tražiti informacije o poduzetom s obzirom da je ugrožen speleološki objekt velikog hidrogeološkog, geomorfološkog, kulturnog i turističkog značaja. Razmišlja se i o inicijativi da se pokrene učinkovitija zaštita ovog lokaliteta. Hrvatski speleološki savez ne može mirno promatrati kako se ugrožava jedinstven speleološki objekt poznat među znanstvenicima cijelog svijeta i kako se oteže s rješavanjem ovog problema. Ovom prilikom želimo pohvaliti članove Speleološkog društva Istra na stalnoj brizi za ovaj speleološki objekt te članove inicijative “Naš potok” na pokrenutim akcijama i promociji ljepota Pazinčice.
Anonimus, 2017: Pazinski SDP: Javnost mora znati što se ulijeva u Pazinsku jamu. iPazin.net, 17. 5. 2017. https://www.ipazin.net/pazinski-sdp-javnost-mora-znati-sto-se-ulijeva-pazinsku-jamu
Anonimus, 2018: Ekološki incident na Pazinčici. Web portal Rijeke Hrvatske, 8. 6. 2018. https://crorivers.com/2018/06/08/ekoloski-incident-na-pazincici/
Dagostin, A. 2017: Javnost mora znati što se ulijeva u Pazinsku jamu. Glas Istre, 17. 5. 2017. https://www.glasistre.hr/aa18b032-39ee-479b-84fd-2c8dc3a1f768
Jelić, D. 2010: Vrsta mjeseca lipnja – LOMBARDIJSKA ŽABA (Rana latastei). http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/priroda/Vrsta%20pred%20izumiranjem%20Lombardijska%20%C5%BEaba.pdf (25. 6. 2018.)
Kuhta, M., Stroj, A. 2010: Primjeri incidentnih onečišćenja speleoloških objekata tekućim ugljikovodicima i njihove posljedice. Stručni seminar o zaštiti špilja i podzemne faune, Zbornik radova, 24-38.
Kuhta, M. 2011: Pazinska jama and its impact on the quality of springs in the valley of the river Raša. U: Prelovšek, M. i Zupan Hajna, N. (ur.): Pressures and Protection of the Underground Karst ̶ Cases from Slovenia and Croatia, 128-137 (https://izrk.zrc-sazu.si/sites/default/files/pressures_and_protection_of_the_underground_karst-web.pdf)
Natura 2000 Standard Data Form, http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR2001386 (25. 6. 2018.)
Ožanić, N., Rubinić, J., Kamber, S., Diković, S. 1997: Ekološki incident-tone mazuta u koritu Pazinčice( Ecological incident-tons of mazut in riverbed Pazinčica ). Hrvatska vodoprivreda, br. 62-63, 85-92
Tekst: Nenad Buzjak
Fotografije: Mladen Jekić, Nenad Buzjak